Takav je ugovor moguće provesti kroz zemljišnu knjigu samo ukoliko se podaci iz ugovora u potpunosti slažu sa podacima koji se o nekretnini i vlasniku ( prodavatelju) vode u zemljišnoj knjizi. Ali, čest je slučaj da se npr. nekretnina kupuje prema stanju katastra zemljišta (posjedovnom listu) ili prema nekim ranije sastavljenim javnim ili privatnim ispravama (kupoprodajnim ugovorima, rješenjima o nasljeđivanju i slično), a nakon toga se kupoprodajni ugovor ne može provesti u zemljišnoj knjizi, zbog različitih nepodudaranja podataka.
Npr. moguće je da su posjednik i vlasnik čestice različite osobe, ili se podaci o zemljištu razlikuju u broju čestice ili površini zemljišta. S obzirom da je postupak pred zemljišnoknjižnim sudom strogo formalan, sud je dužan paziti ( između ostalog) da su podaci o nekretnini i vlasniku koji su upisani u ugovor identični onima koji se nalaze u zemljišnoj knjizi, pa je moguće – ukoliko se ti podaci razlikuju, da zahtjev za upis vlasništva na temelju takvog ugovora bude odbijen. Za siguran pravni promet nužno je da se svaki pravni posao sklopi samo prema podacima koji se o nekretnini i vlasniku vode u zemljišnoj knjizi.

Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor obvezuje ukoliko sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor, te će stoga predugovor o kupoprodaji nekretnine morati biti zaključen u pisanom obliku i imati određen predmet i cijenu kao bitne elemente predugovora.

Ugovor o kupoprodaji nekretnine je ugovor kojim se prodavatelj obvezuje nekretninu koju prodaje predati kupcu tako da kupac stekne pravo vlasništva nad njom, za što se kupac obvezuje prodavatelju platiti cijenu.

Prodavatelj nekretnine podliježe plaćanju poreza na dohodak ukoliko otuđuje nekretninu prije isteka roka od tri godine od dana nabave iste, i to na razliku između kupovne i prodajne cijene nekretnine, no iste se obveze može osloboditi.

Za promet nekretninama potreban je vlasnički list i kopija katastarskog plana, a poželjno je ishoditi i urbanističke uvjete ili izvod iz prostornog plana iz kojeg je vidljivo što je predviđeno za predmetnu lokaciju (ukoliko se radi o zemljištu) te lokacijska ili građevinska dozvola.

Kapara je stanovita količina novca ili drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor zaključen i kao sigurnost da će se ugovorna obveza izvršiti. Prema dogovoru, najčešće iznosi 10% od ukupno ugovorene kupoprodajne cijene, sukladno zakonskom maksimumu. U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze. Strana koja je dala kaparu nije ovlaštena odustati od ugovora ostavljajući kaparu, niti to smije učiniti druga strana davanjem dvostruke kapare, već je obveza ugovorenih strana izvršiti ugovornu obvezu.
Ukoliko bi za neispunjenje ugovora bila kriva strana koja je dala kaparu, druga strana može tražiti ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili je vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. Ukoliko je za neispunjenje ugovora kriva strana koja je primila kaparu, druga strana može tražiti ispunjenje ugovora, ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare. Međutim, ugovorne strane se mogu uzajamno ovlastiti da jedna ili svaka od njih smije odustati od ugovora davanjem odustatnine. Kada je uz kaparu ugovoreno pravo na odustajanje od ugovora, svaka ugovorna strana može od ugovora odustati, i tada strana koja je kaparu dala istu gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.